Izrađena studija “Polazne osnove za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji u Kraljevu”
Kako bi se sprečilo dalje ugrožavanje životne sredine i racionalizovala eksploatacija prirodnih resursa poslednjih decenija nasuprot modelu linearne ekonomije razvija se model cirkularne ili kružne ekonomije.
Sa idejom da sagleda uslove, potrebe i moguće prepreke u razvoju i primeni ovih novih modela poslovanja i ohrabri lokalne zajednice, javno-komunalna preduzeća, preduzetnike i preduzetnice, mala i srednja preduzeća, udruženja i druge zainteresovane aktere da započnu transformaciju ka cirkularnoj ekonomiji, udruženje „Inženjeri zaštite životne sredine“, iz Novog Sada, u sklopu projekta Zeleni inkubator, sprovelo je istraživanje u 40 opština i gradova u Republici Srbiji.
Kraljevo je jedna od lokalnih samouprava koja je bila uključena u analizu, a rezultati i preporuke za socioekonomski razvoj zajednice na principima cirkularne ekonomije objedinjeni su u publikaciji „Polazne osnove za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji u Kraljevu.“
Teritorija grada Kraljevo obuhvata čak 92 naseljena mesta centralne Srbije, pa planski dokumenti dodatno mogu poslužiti kao alat za koordinaciju i merenje efekata aktivnosti svih činilaca lokalne zajednice.
Smešteno na ušču reke Ibar u Zapadnu Moravu, Kraljevo je prepoznatljivo po izvorima termalne vode u Mataruškoj i Bogutovačkoj banji, ležištu kamenog uglja Tadenje-Progorelica, ležištu lignita Gajovac i dolomita Đakovo, manastiru srpske pravoslavne crkve Studenica koji se nalazi na UNESCO listi svetske kulturne baštine, aerodromu „Morava“ u Lađevcima, ali i gastronomskim specijalitetima – kajmaku i pekmezu od šljive „požegače“.
S obzirom na to da se u 2021. godini radilo na obnovi starih i izradi novih strateških dokumenata Grada Kraljeva, to stvara idealnu priliku da se u nove planove ugrade i principi cirkularne ekonomije – poslovnog modela koji ima za cilj sprečavanje daljeg ugrožavanja životne sredine i očuvanje resursa.

Nove dokumente trebalo bi izrađivati kroz konsultativni proces, koji će uključiti lokalnu privredu, posebno mala i srednja preduzeća i preduzetnike/ce, stručnu javnost, organizacije civilnog društva i sve zainteresovane građane i građanke.
Zaključci istraživanja ukazuju, kao i u drugim gradovima i opštinama u Srbiji, da je i u Kraljevu neophodno unaprediti i razviti sistem redovnog praćenja nastanka i tokova otpada što bi omogućilo profilisanje poslovnih modela cirkularne ekonomije, koji su oslonjeni na njegovo ponovno iskorišćavanje.
Takođe, neophodno je i u budućim dokumentima lokalnih javnih politika predvideti mere i aktivnosti kojima bi se stvorili uslovi za razvoj cirkularne ekonomije. Većina ovih dokumenata u Kraljevu je istekla, pa je to idealna prilika za ugrađivanje principa cirkularne ekonomije i njenih elemenata u lokalne strategije i planove prilikom obnove starih i izrade novih dokumenata.
Istraživanje u okviru projekta „Zeleni inkubator“ sprovedeno je u saradnji sa lokalnim akterima i stručnjacima i stručnjakinjama u oblastima cirkularne ekonomije i upravljanja otpadom. Svaka studija koja je izrađena sadrži kraći edukativni deo, sa osnovnim informacijama o cirkularnoj ekonomiji i deo specifičan za konkretnu opštinu ili grad, u kome je dat prikaz socio-ekonomskog i pravno-institucionalnog konteksta i nalazi istraživanja u zajednici.
Publikacija „Polazne osnove za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji u Kraljevu“ dostupna je na
zvaničnom sajtu Koalicije 27 i na sajtu udruženja „Inženjeri zaštite životne sredine“ i u njoj lokalna preduzeća, preduzetnici i preduzetnice i ostali zainteresovani mogu pročitati šta je potrebno uraditi ukoliko planiraju da model cirkularne ekonomije implementiraju u svoje poslovanje.
Završna studija koja sublimira rezultate do kojih su istraživački timovi došli tokom skoro trogodišnjeg rada na analizi ukupno 40 gradova i opština, a pre svega mogućnosti i izazova sa kojima se jedinice lokalne samouprave i zainteresovani akteri konkretne zajednice suočavaju kada model cirkularne ekonomije pokušavaju da primene u praksi može se takođe preuzeti na sajtu Koalicije 27 i sajtu udruženja “Inženjeri zaštite životne sredine”.
Projekat “Zeleni inkubator” sprovodi Beogradska otvorena škola, u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine, uz podršku Evropske unije.












