Obuka predstavnika JLS na temu rodne ravnopravnosti i diskriminacije.
Savet za rodnu ravnopravnost grada Kraljeva, u saradnji sa Poverenikom za zaštitu ravnopravnosti, za predstavnike jedinica lokalne samouprave, organizovao je obuku na temu rodne ravnopravnosti, diskriminacije i zlostavljanja na radu.
Predsednica gradskog Saveta za rodnu ravnopravnost Lidija Pavlović je istakla da je obuka namenjena predstavnicima lokalne samouprave, javnih ustanova i javnih preduzeća, odbornicama i odbornicima u Skupštini grada Kraljeva. Prema njenim rečima, Savet se zalaže za poštovanje ljudskih prava, ravnopravnosti, vodi računa o diskriminaciji, tako da je obuka prilika da i predstavnici javnih preduzeća i ustanova budu obavešteni o tome šta je posao poverenika za zaštitu ravnopravnosti i o značaju vođenja računa o diskriminaciji i zaštiti ravnopravnosti. Savet, kaže predsednica, nema nikakve pritužbe, ali se dešavalo da neke odluke Skupštine grada Kraljeva u nekom delu budu izmenjene.
„Imali smo Odluku o davanju novčanih naknada za prvorođeno dete, gde smo isključili one roditelje koji nemaju prebivalište na teritoriji grada Kraljeva. Obzirom na to da se to odnosilo na ljude koji su raseljeni sa Kosova i Metohije, a u našem gradu ih ima izuzetno veliki broj, odluka je bila diskriminatorna u nekom smislu, pa smo se trudili da to promenimo. Kao i Odluka o gradskom prevozu, koja se odnosila na konkretno prebivalište odnosno osobe koje imaju prebivalište na teritoriji grada Kraljeva, ne i na one koji imaju boravište, te smo i tu odluku menjali“, rekla je Pavlovićeva.
Takođe je naglasila da najveći broj pritužbi koji se podnose povereniku za zaštitu ravnopravnosti jeste u oblasti rada i zapošljavanja.
„Poverenik za zaštitu ravnopravnosti isključivo postupa po pritužbama građana i građanki. Ljudi procenjuju da su najviše izloženi diskriminaciji u oblasti rada i zapošljavanja, a kada se tiče osnova diskriminacije, motiva, neke naše lične karakteristike zbog koje smo diskriminisani, poslednjih godina prednjači pol kao osnov diskriminacije i u tom smislu nam najviše pritužbi podnose žene, a prethodne godine je u samom vrhu bio i invaliditet“.
Rukovoditeljka grupe za pritužbe u Povereniku za zaštitu ravnopravnosti Tijana Milošević je istakla da se žene vrlo često žale da imaju problema da, nakon što se vrate sa porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, budu preraspoređene na neko niže radno mesto i ne mogu da zadrže poziciju sa koje su otišle, čime osećaju da im se šalje poruka da su na neki način kažnjene što su se odlučile da postanu majke.
Ona je objasnila na koji način se odvija postupak nakon dobijene pritužbe. „Kada dobijemo pritužbu, sprovodimo postupak kako bismo utvrdili sve činjenice I okolnosti odnosno poslodavca koji je označen kao potencijalni diskriminator. Mi zatražimo da se izjasni na navod iz pritužbe i da zapravo on dokaže da nije diskriminisao. U slučaju da u tome ne uspe, donosimo mišljenje u kome možemo utvrditi diskriminaciju i dati preporuke kako da se diskriminacija otkloni u roku od 30 dana. Ukoliko se u tom roku ne otklone posledice diskriminatornog postupanja, dajemo još jedan rok od 30 dana, putem opomene. U koliko se i tada ne postupi, krajnje mere koje Poverenik za zaštitu ravnopravnosti ima je da o tome izvesti javnost. Mediji su nam veoma važni partneri u sprovođenju našeg postupka.”
Naglasila je takođe da trenutno broje više od 1.000 pritužbi i istakla da svake godine raste broj pritužbi, što nikako ne znači da ima više diskriminacije nego da je institucija vidljivija i da se građani i građanke osećaju osnaženije da prijave diskriminaciju i da žele da stanu na put ponašanju koje je svakako neprihvatljivo.
izvor kraljevo.org