17 C
Kraljevo
četvrtak 28.03.2024.
- marketing -
- marketing -
NaslovnaVestiSREĆAN NAM KRALJEVDAN – NAMA DOBRO A NIKOME ZLO

Poslednje vesti

SREĆAN NAM KRALJEVDAN – NAMA DOBRO A NIKOME ZLO
S

- marketing -

Kraljevo – POVODOM DANA GRADA KRALJEVA – 7. OKTOBRA – KRALJEVDANA, predsednik gradske skupštine i gradonačelnik uručiće pojedincima i organizacijama zaslužna priznanja.


Grad Kraljevo danas obeležava svoj dan, koji zarad očuvanja duha Nemanjića, pada na verski praznik posvećen Svetom Simeonu, kralju Stefanu Prvovenčanom, prvom krunisanom vladaru u manastiru Žiči. To krunisanje je iznedrilo i legendu o sedmovratoj Žiči i sedam krunisanih vladara u njoj pa je sve to, ukomponovano u grb, zastavu i Dan grada Kraljeva.

POVODOM DANA GRADA KRALjEVA – 7. OKTOBRA – KRALjEVDANA, predsednik gradske skupštine i gradonačelnik uručiće pojedincima i organizacijama zaslužna priznanja. Prema odluci skupštine grada, dobitnici priznanja i nagrada su:

DIPLOMU ZASLUŽNOG GRAĐANINA GRADA KRALJEVA za 2016. godinu, Skupština grada Kraljeva dodeljuje SLOBODANU STOJANOVIĆU – KEPI, rok muzičaru iz Kraljeva, za doprinos u razvoju rok kulture.

DIPLOMU ZASLUŽNOG GRAĐANINA GRADA KRALJEVA za 2016. godinu Skupština grada Kraljeva dodeljuje LIDIJI SPASKI, nastavnici muzičke kulture i humanistkinji, za ispoljenu humanost, volonterizam i širenje kulture.

DIPLOMU ZASLUŽNOG GRAĐANINA GRADA KRALJEVA za 2016. godinu Skupština grada Kraljeva dodeljuje profesoru doktoru NOVAKU NEDIĆU, diplomiranom mašinskom inženjeru iz Kraljeva, za dugogodišnji doprinos razvoju i afirmaciji naučnog i istraživčkog rada.

DIPLOMU ZASLUŽNOG GRAĐANINA GRADA KRALJEVA za 2016. godinu Skupština grada Kraljeva dodeljuje NEVENI JOVANOVIĆ, reprezentativki Republike Srbije u košarci, iz Kraljeva, za vrhunske sportske rezultate.

DIPLOMU ZASLUŽNE ORGANIZACIJE GRADA KRALJEVA za 2016. godinu Skupština grada Kraljeva dodeljuje PLANINARSKO-SMUČARSKOM KLUBU „ŽELEZNIČAR“ KRALjEVO, za afirmaciju planinarenja i razvoj turizma.

DIPLOMU ZASLUŽNE ORGANIZACIJE GRADA KRALJEVA za 2016. godinu Skupština grada Kraljeva dodeljuje ISTORIJSKOM ARHIVU KRALJEVO, za poluvekovno čuvanje kulturnog nasleđa i baštine kraljevačkog kraja.

DIPLOMU ZASLUŽNE ORGANIZACIJE GRADA KRALJEVA za 2016. godinu Skupština grada Kraljeva dodeljuje JAVNOM KOMUNALNOM PREDUZEĆU „Vodovod“ Kraljevo, za angažovanje i realizaciju zadataka u vitalnoj oblasti vodosnabdevanja građana grada Kraljeva.

Skupština grada Kraljeva dodeljuje OKTOBARSKU NAGRADU GRADA KRALJEVA za 2016. godinu DRAGANU HAMOVIĆU, književniku, naučniku i radniku u kulturi, za vrhunska naučna postignuća u oblasti srpskog jezika i književnosti.

ZAHVALNICU za 2016. godinu gradonačelnik grada Kraljeva dodeljuje OSNOVNOJ ŠKOLI „ŽIVAN MARIČIĆ“ ŽIČA, za doprinos promovisanju obrazovanja, umetnosti i kulture.
Gradonačelnik grada Kraljeva je dodelio ZVANJE POČASNOG GRAĐANINA GRADA KRALJEVA za 2016. godinu MILANU GLIŠOVIĆU, novinaru i idejnom tvorcu manifestacije „Dani jorgovana“, za promociju grada Kraljeva u oblasti kulture i informisanja.

Diplome i zahvalnice biće uručene na svečanoj sednici Skupštine grada Kraljeva danas u 11 sati u velikoj sali Multimedijalnog centra “KVART”.

Grad Kraljevo danas obeležava svoj dan, koji zarad očuvanja duha Nemanjića, pada na verski praznik posvećen Svetom Simeonu, kralju Stefanu Prvovenčanom, prvom krunisanom vladaru u manastiru Žiči. To krunisanje je iznedrilo i legendu o sedmovratoj Žiči i sedam krunisanih vladara u njoj pa je sve to, ukomponovano u grb, zastavu i Dan grada Kraljeva.

Podsećanja radi, naš grad ime je dobio 19. aprila 1882.godine, a kumovao mu je lično kralj Milan Obrenović, uvažavajući zahteve građana da se dotadašnji Karanovac nazove kraljevskim imenom. No, istorijske prilike su nametnule da se kumovska i porekne pa je od 1949. do 1955. godine grad na Ibru nosio ime Rankovićevo. Onda mu je ponovo, posle dugih polemika, vraćeno staro ime koje i danas nosi. Na grbu Kraljeva piše i poruka kojom se meštani ponose a ona glasi – Nama dobro, a nikome zlo.

Ta poruka odražava tradicionalno gostoprimstvo grada na Ibru, pa rođeni Kraljevčani kroz “šalu ali i zbilju” sve češće govore da su manjina u rođenom gradu.  Kao centar nekadašnjeg Kraljevačkog regiona ovde su dolazili i ostajali tadašnji “društveno politički radnici”, a tokom devedestih godina izbeglice iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i raseljena lica sa Kosova i Metohije. Gotovo vek ranije u ovja grad su se nastanili i Rusi izbegli od boljševičke vlasti, pa je u našem gradu u ruskoj koloniji živelo preko stotinu porodica. Oko 1928. godine došli su i Francuzi, njih oko dve stotine pristigli su u Kraljevo iz grada Vilakublea. I, nisu Kraljevčane samo učili proizvodnji borbenih aviona „brege 19”, već i tenisu, modi, manirima. U blizini tadašnje fabrike aviona, gde su francuski stručnjaci i majstori radili, nikla je „francuska kolonija“ u kojoj su se pored škole, vrtića biblioteke francuskih i srpskih knjiga, nalazila i tri teniska igrališta, a postojao je čak i cez orkestar.Privatnu francusko-srpsku školu pohađalo je 43 mališana, a raznih aktivnosti bilo je u francusko-srpskom klubu.

Pred početak Drugog svetskog rata u Kraljevo su pristigle izbeglice koje su ovde utočište potražile bežeći od nemačkih, bugarskih i albanskih fašista. U jesen 1941. godine pristiglo je 2.852 prognanika, najviše Slovenaca, zatim stanovnika iz Vojvodine, sa Kosova i iz Makedonije. Nažalost, mnogi od njih su stradali oktobra 1941. godine u poznatoj fašističkoj odmazdi, zajedno sa domaćinima. A, domaćini su i sebi i njima želeli dobro, a nikome zlo.

image

Kraljevo se prepoznaje i po centralnom trgu i pravim ulicama. Taj trg nije samoosnova gradskog jezgra, već je decenijama centar društvenih zbivanja. Zvanično se zove Trg srpskih ratnika, a popularno „Kod Milutina“.

Legenda kaže da je ideju za trg kružnog oblika, na mestu dotadašnje pijace dao sam knez Miloš, crtajući svom sekretaru Lazi Zubanu takav plan na tepsiji peska. Sprovođenju takvih urbanističkih zamisli kasnije je energičnošću, strogoćom a ponekad i batinom pomogao tadašnji predsednik opštine Jovan Sarić. Bilo je to krajem 19. veka, a iz 1901. godine sačuvan je prvi regulacioni plan koji je u osnovi predviđao današnji izgled grada.

U to vreme na ovom trgu se najčešće trgovalo, o čemu svedoči i zapis britanskog diplomate Burkijea od 3. jula 1889. godine da se „u Kraljevu ulice u potpunoj pravilnosti radijalno pružaju od prostrane pijace u centru koja ima oblik pravilnog kruga. Okolo su, a i po čitavom gradu zasađene akacije, magnolije i borovi“. Glavna varoška ulica tada je nazivana „prvim sokakom“. Posle su i ostali građeni prema pravilu pravih ulica, pa kruži legenda da su u svetu po tome poznati samo Tokio i Kraljevo.

Kraljevo trg 19.07.2015.

Posle Prvog svetskog rata trg i „prvi sokak“ je ulepšan podizanjem spomenika izginulim ratnicima, impozantnom figurom srpskog vojnika. Međutim, u godinama koje su „pojeli skakavci“ i ovaj vojnik je bio „proganjan“ i „zatvaran“ u kraljevačko groblje. Ipak, novembra 1982. godine spomenik je vraćen na prvobitno mesto, usred Kraljeva, gde se i danas nalazi.

Kraljevo fontana

LJBL/M. Dugalić

- Marketing -

4 komentara

Komentari su zatvoreni

- marketing -

Poslednje vesti

- marketing -

Popularno

- marketing -