Kraljevo – U toku sanacija živopisa u Žičkom kompleksu, nekoliko fresaka u crkvi Svetog Save prvi put na svetlosti, jer su decenijama bile sakrivene od javnosti.
U manastiru Žiča kod Kraljeva u toku su interventne mere na zaštiti živopisa u crkvi Svetog Save koja je oštećena u zemljotresu pre četiri, pet godine. Zanimljivo je da će nekoliko fresaka u toj crkvi prvi put ugledati svetlost dana, jer su decenijama bile sakrivene od javnosti.
Crkva Svetog Save u manastiru Žiča nikada nije bila otvorena za javnost. Zbog toga su uglavnom vernici smatrali da krije neku tajnu za koju su samo žičke vladike znale. Delom su i bili u pravu, jer su još 1945. godine Službe državne bezbednosti naredile da se freska sa likom cara Nikolaja Romanova pokrije, a ostale sa likovima ruskih svetaca ne prikazuju javnosti.
„Monahinje su veštom dosetkom prekrile taj portret papirom, i prefarbale ga u plavu boju, tako da je on do pre tri godine bio sačuvan od pogleda posetilaca“, kaže za “Kraljevo Online” Dušan Jovanovič iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva.
Monahinja Dorotea je jedna od najstarijih u Žiči i samo je ona živi svedok tih posleratnih vremena kada je freska pokrivena. „Freska se nije smela pokazati. O njoj se nije smelo ni govoriti. Prekrili su je plavim pak papirom i ponašali se kao da ona ne postoji“, kaže monahinja Dorotea.
Crkva je sagrađena 1935. godine po nalogu vladike Nikolaja Velimirovića. Živopis je oslikao ruski baron Nikola Majendorf dok je ikonostas delo autora ruskog porekla Ivana Meljnikova. Nakon sanacije poda i temelja crkve prešlo se na zaštitu fresaka odnosno zidova čija je površina veća od 300 metara kvadratnih.
Živopis bogomoljačke crkve u Žiči biće konzerviran u tri faze. Ministarstvo kulture je obezbedilo sredstva za prvu fazu radova. Nakon sanacije poda i temelja crkve prešlo se na zašitu fresaka odnosno zidova. „Osim radova, vrše se i naučno-istraživački radovi, koji će osvetliti period nastanka crkve, razloge zbog kojih je oslikavana, kao i stil u kojem je graćena“, kaže Bojan Nikolić, slikar restaurator.
Crkva je sagrađena po blagoslovu vladike Nikolaja Velimorovića. A oslikali su je ruski baron Nikola Majendorf i i konopisac Ivan Meljnikov. Kada zablista u punom sjaju posle 7 decenija konačno će bit dostupna javnosti, pogotovo Rusima koji sve više naseljavaju Kraljevo.
LJBL
Наши „новинари“ су прилично необавештени. Ваљда зато што се својим послом баве само по наруџбини газда. О фрески Св. Цара Николаја се јако дуго зна, у Русији је о њој писано још пре више од 13 година: http://www.pravoslavie.ru/orthodoxchurches/39973.htm
Писано је о њој и говорено по разним медијима годинама уназад и у Србији, али опет није имао ко да чује, ево још једног примера: http://sloven.org.rs/srb/?p=484
Даље, истине ради – Руси су још пре 10 година били вољни да финансирају рестаураторске радове у цркви Св. Саве, највише баш због те фреске, која је најстарији на свету приказ Цара Николаја као светитеља, али нису имали с ким да разговарају о томе.
Најзад, боље је овако. Чување и одржавање те светиње и споменика културе и јесте наша, српска обавеза. И хвала Богу да су се најзад сетили да нешто ураде тим поводом. Боље икад, него никад, што и рекао наш народ.